Nedavno sam sjedila na edukaciji gdje je spomenuto kako se pojmovi “radni kapital”, “obrtna sredstva”, “promjene radnog kapitala” u svakodnevnom govoru koriste za objašnjavanje istih stvari i to vrlo općenito. Nije mi ovo “sjelo” (nije ni prezenteru 😁) jer između ovih pojmova postoji razlika, a radi se o sljedećem:
➡️ Radni kapital (obrtni kapital, working capital) je razlika između kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza. Mora biti pozitivan (imovina mora biti veća od obveza), onda je sve super 😵💫 osim…
…što je to statičan pokazatelj koji se temelji na prošlosti i ne uzima u obzir kvalitetu imovine.
Možete imati visok radni kapital, a da pritom imate probleme u naplati potraživanja i nemate dovoljno sredstava potrebnih za redovno održavanje poslovanja (plaćanje dobavljača, isplatu plaće, otplatu kredita i dr.).
Ili možete imati visoku vrijednost zaliha koje su potpuno nekurentne i trebalo bi ih otpisati – što znači da ustvari imate mrtvi kapital i skrivene gubitke.
➡️ Obrtna sredstva su ustvari kratkotrajna imovina koja bi se trebala obrnuti u jednom poslovnom ciklusu.
Dakle: novac – zalihe – potraživanja – novac i tako ukrug, a brzina obrtaja ovisi o tome u kojoj djelatnosti radite, ali i o gore navedenom – kvaliteti same imovine. I opet, statičan podatak koji gleda samo dio priče 🙄
➡️ Promjene radnog kapitala (working capital changes, ulaganje u radni kapital) su razlika u iznosu radnog kapitala između dva obračunska razdoblja, npr. početka i kraja godine.
Odnosno onaj iznos koji direktno utječe na to jesu li vam sredstva na računu veća ili manja u odnosu na početno razdoblje. Na njih utječu i:
✔️ Rast / pad obujma poslovanja
✔️ Dani naplate potraživanja od kupaca
✔️ Dani vezivanja zaliha
✔️ Dani plaćanja dobavljača
E to mi daj! To je dinamičan pokazatelj koji pokazuje što se dogodilo između dva razdoblja. Mana mu je što, ako gledate samo početak i kraj godine, zanemaruje sve oscilacije između, no tome se da doskočiti ako ga računate češće.
Znam, znam, i on gleda u prošlost. No može se izračunati i za budući period i time vam pokazati potrebe za financiranjem radnog kapitala.
Primjerice:
➡️ Ako znamo da je radni kapital razlika između kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza, u uvjetima kad obujam poslovanja raste, raste i ta razlika i prirodno je da će poduzeće trebati dodatna sredstva za financiranje radnog kapitala.
➡️ Ili, u drugom slučaju, ako je obujam poslovanja stabilan ali kupci traže dulje odgode plaćanja. Ovo direktno utječe na priljeve, odnosno novčani tok poduzeća. Važno je izračunati koliko će utjecati na poslovanje, i može li poslovanje podnijeti produljenu naplatu.
Smatram da je praćenje i planiranje promjena radnog kapitala izuzetno važno za praćenje i planiranje poslovanja, jer je direktna veza sa novčanim tokom iz redovnog poslovanja – a on bi ipak trebao biti generator dugoročne stabilnosti.