Kratkoročni i dugoročni krediti koriste se za različite namjene i trebali bi se vraćati iz različitih izvora.
🚦 Kratkoročni krediti se u pravilu koriste za financiranje radnog kapitala odnosno obrtnih sredstava, ili za premošćivanje neusklađenosti između priljeva i odljeva (primjerice rast obujma poslovanja, veća nabava zaliha za potrebe projekta / proizvodnje, priprema za sezonu i sl.).
Ovi su krediti namijenjeni kratkoročnom financiranju i obično se vraćaju unutar godine dana. Izvor njihovog povrata je u radnom kapitalu odnosno u operativnom novčanom toku – onom koji nastaje kao rezultat prodaje roba ili usluga. Pa ako ste na proljeće uzeli kratkoročni kredit za pripremu sezone, onda je poslovno logično da ćete ga nakon sezone vratiti.
🚦 Dugoročni krediti koriste se za financiranje dugoročnih ulaganja i investicija, primjerice kupovina ili gradnja poslovne nekretnine, nabava i/ili modernizacija proizvodne opreme i sl. U pravilu se vraćaju u dužem roku, a mogu imati i dogovoren “grace period” s odgodom početka otplate do završetka investicije, ili do kad investicija ne bude počela davati efekte.
Oni se vraćaju iz dugoročnih financijskih tokova, odnosno iz one profitabilnosti koju će nositi redovno poslovanje nakon završetka investicije. Za njihovo planiranje i realizaciju potrebne su financijske projekcije – kako bi znali hoće li poslovanje biti dostatno za redovno servisiranje kredita u planiranoj dinamici. Često investicije dovedu i do rasta obujma poslovanja – koji prirodno traži dodatno financiranje – pa je onda još važnije ispravno planirati i čim točnije financijski projicirati budućnost.
Već sam pisala kako smatram kako su trajna obrtna sredstva izmišljotina u smislu kreditiranja, te kako se time kamuflira veći problem, a to je nelikvidnost, ili neprofitabilnost koja je prelivena u nelikvidnost.
Npr. ako se poduzeće bavi prodajom božićnog asortimana, onda će kredit koji je uzelo na jesen za nabaviti robu vratiti nakon što proda robu i naplati potraživanja (što bi u ovom slučaju bilo nakon božićnog razdoblja).
Ako se kredit ne vraća tom dinamikom nego se uzima na period od tri godine, onda poduzeće njime ne financira obrtna sredstva nego manjak sredstava iz redovnog poslovanja koji može biti rezultat
🔎 ili nenaplate potraživanja
🔎 ili većih troškova od prihoda
🔎 ili pretakanja novaca iz operativnog novčanog toka (naplate potraživanja) u npr. isplatu dobiti, i sl.
To poduzeće onda ima veći strukturalni problem koji treba ispravno adresirati, i raditi na njegovom rješavanju.
Imate li usklađenu financijsku strukturu, a ako nemate – znate li zašto?